Danas je na portalu www. dnevno.hr objavljen zanimljiv članak o ljekovitim svojstvima meda koja djeluju povoljno protiv virusa i gljivica, a znanstvenici ga preporučuju kao lijek, jer kako tvrde med uspješnije suzbija navedena oboljenja od konvencionalnih metoda. U svakom slučaju za nas pčelare o ljekovitosti meda u tom članku su iznesene opće poznate stvari, ali je svakako zanimljiva konstatacija autorice na kraju teksta koja govori o razlici između komercijalnog meda i meda koji se može nabaviti direktno od proizvođača-pčelara kupnjom pčelinjih proizvoda na kućnom pragu.
Članak autorice Marijane Katalinić prenosimo u cijelosti:
Liječnici nanijeli veliku štetu konvencionalnim antibioticima; Med je i dalje najbolji antibiotik
- Autor: Marijana Katalinć
- Datum: četvrtak, 17. travnja 2014. u 08:02
Ne samo da med djeluje antibakterijski nego i djeluje povoljno protiv virusa i gljivica. Samo ova svojstva ga čine boljim od konvencionalnih metoda. Med može otkriti neotkrivena gljivična oboljenja koja mogu biti uzročnikom mnogih kasnijih ponavljanih bolesti.
Konvencionalni antibiotici se previše propisuju na recept i previše se konzumiraju. Iako je u Hrvatskoj krenula kampanja za zaustavljanje ove loše prakse, možda je već prekasno. U svijetu situacija također nije najbolja čemu svjedoče podaci dobiveni 2010.g. od američkog Centra za kontrolu bolesti (CDC) koji pokazuju da je propisano 833 antibiotika u prosjeku na 1000 ljudi, prenosi NaturalNews.
Konvencionalni antibiotici čine njihove korisnike bolesnijima kroz duži period
Liječnici nesavjesno propisuju antibiotike za virusne infekcije, što je beskorisno s obzirom da su antibiotici korisni samo za suzbijanje bakterijskih infekcija. Da bi stvari bile još gore, pretjerana konzumacija čini buduće infekcije još otpornijima iz razloga što antibiotici uništavaju i „dobre” bakterije skupa s „lošima” u crijevima, a kao rezultat nastaje sve više bakterija otpornih na antibiotike.
Američki CDC je nedavno identificirao 20 otpornih sojeva bakterija što je rezultat loše medicinske prakse. CDC je alarmirao javnost 2013.g. u svom izvješću navodeći da preko dva milijuna ljudi godišnje dobije infekciju u kojima antibiotici ne pomažu. Konvencionalni antibiotici čine ljude nezdravijima kroz dugi period, osjetljivijima i sklonijima infekcijama.
Med se bori s infekcijama na više razina i ne uzrokuje jačanje otpornosti bakterija
Dok se ovaj uznemirujući trend nastavlja, znanstvenici traže jednostavnija rješenja. Istraživači sa sveučilišta ‘Salve Regina’ u Newportu, Rode Island, ponovno otkrivaju razloge zašto je sirovi, neobrađeni med i dalje jedan od najboljih antibiotika koji postoje. Vodeća autorica Susan M. Meschwitz, Ph.D., predstavila je svoje pronalaske na 247. Nacionalnom kongresu Američkog kemijskog društva. Ona izvještava: „Jedinstveno svojstvo meda leži u njegovoj mogućnosti da se bori s infekcijama na više razina, time otežavajući bakterijama da razviju otpornost.”
Meschwitz kaže da med koristi kombinaciju ‘oružja’ uključujući polifenole, vodikov peroksid i osmotski efekt. Osmotski efekt dolazi zbog visoke koncentracije šećera u medu. U ovom procesu, voda se izvlači iz stanica bakterija, ne ostavljajući patogenima izbora nego da dehidriraju i umru.
Med uništava bakterije uništavajući njihovu sposobnost komunikacije
Med posjeduje svojstva da spriječi formiranje biofilma oko bakterija. Ovi sluzavi biofilmovi su bakterijske zajednice koje skrivaju bolesti. Med sprječava biofilmove da se skupljaju uništavajući bakterijske komunikacijske procese zvane međustanična komunikacija (qourum sensing). Prekidajući ovaj proces, med sprječava bakterije da komuniciraju i razmnožavaju se. Bez ovog načina komunikacije bakterije ne mogu osloboditi otrove koji povećavaju njihovu sposobnost da izazovu bolesti. Meschwitz kaže da ometajući komunikaciju bakterija slabi njihova sposobnost zaraze, „čineći time bakterije osjetljivijima na konvencionalne antibiotike.”
Liječnici bi trebali propisivati prvo med, a antibiotike kao zadnje rješenje
Med je tako moćan za uništavanje bakterija da bi se njega trebalo prvog propisivati protiv bakterijskih infekcija. Propisani antibiotici bi trebali biti „alternativna” terapija ili zadnje rješenje. Med je puno bolji jer sprječava stvaranje otpornijih bakterija. Konvencionalni antibiotici ne uspijevaju jer oni ciljaju samo na rast bakterija. Ovo omogućava bakterijama da s vremenom stvore otpornost, a pacijent uništava i svoje „dobre” bakterije u crijevima.
Meschwitz dodaje: „ Nekoliko istraživanja je potvrdilo korelaciju između ne-peroksidnih antibakterijskih i antioksidantskih aktivnosti meda i prisutnosti fenola u medu.”
Med djeluje povoljno protiv virusa, gljivica i pun je antioksidansa
Ne samo da med djeluje antibakterijski nego i djeluje povoljno protiv virusa i gljivica. Samo ova svojstva ga čine boljim od konvencionalnih metoda. Med može otkriti neotkrivena gljivična oboljenja koja mogu biti uzročnikom mnogih kasnijih ponavljanih bolesti.
Merschwitzin tim istraživača je mjerio razinu antioksidansa u medu. „Odvojili smo i identificirali različite antioksidantske polifenolne sastojke. U našim antibakterijskim istraživanjima, testirali smo učinkovitost meda protiv E. coli, Staphylococcus aureus i Pseudomonas aeruginosa, od najpoznatijih.”
Mnogi komercijalni medovi su filtirani, prorjeđeni ili u potpunosti lažni. Iz tog razloga treba biti osobito oprezan pri kupovini meda, a najbolje je med potražiti kod lokalnog proizvođača i direktno kupovati od njega.