↑ Return to Medonosno bilje

Printaj Stranica

Bagrem (lat.Robinia pseudoacacia)

                  Bagrem potječe iz jugoistočnog dijela SAD-a, ali se proširio na Sjevernu Ameriku, Europu i Aziju. U nekim područjima se smatra invazijskom vrstom. U Europu je prenesen 1601. godine. U privatnim šumama kontinentalne Hrvatske je jedna od najraširenijih vrsta drveća. Voli pjeskovita tla. Šumari ga koriste u zasadima za zaštitu od erozija. Raste u visinu do 25 m, a u debljinu do 90 cm. Kora je starijeg debla uzdužno izbrazdana. Izbojci su bridasti i goli. Palistići se pretvaraju u jake bodlje, oko 2 cm duge, uglavnom ravne, na bazi proširene i drvenaste. One su na svakoj strani pupa po jedna. List se sastoji od 9 do 25 eliptičnih, slabije dlakavih 3-5 cm dugih listića. Cvjetovi su bijeli i mirisavi, u grozdovima dugim 20 cm. Cvjeta u svibnju, poslije listanja. Mahuna je do 10 cm duga i gola, ima 4 do 10 sjemenki. Supke su ovalne. Optimalna zrelost se postiže oko 30 godine života. Drvo je žuto-smeđe boje i tvrdo, odlično je za ogrijev, gori polako, s jedva vidljivim dimom i postiže visoke temperature gorenja. Drvo je odlično i za izradu različitih predmeta. Time se u mladosti bavio i Abraham Lincoln. Zbog flavonoida, bagremovo drvo može preživjeti i 100 godina pod zemljom.  Jakih i obilnih bagremovih paša za pčele nalazimo gotovo u svim kopnenim krajevima Hrvatske u kojima je nekad sađen ili se proširio prirodnim putem kao vrlo prilagodljiva biljka. Svi dijelovi bagrema su otrovni, osim cvjetova. Kora je posebno otrovna. Posebno je otrovan za konje. Ako konj pojede dijelove bagrema, nakon sat vremena, javljaju se simptomi proljeva, slabosti, srčane aritmijeabdomenalni bolovi i depresija.

Prosječni godišnji prinos nektara i meda bagremovih šuma u Mađarskoj

Starost šume (god.)

Prinos nektara (kg/ha)

Prinos meda (kg/ha)

6

741

371

7

761

380

8

777

389

9

793

396

10

805

402

11

816

408

12

823

412

13

830

415

14

812

496

15

836

418

16

835

418

17

833

416

18

829

414

19

822

411

20

813

407

21

802

401

22

789

395

23

775

387

24

758

379

25

738

369

26

716

358

27

693

347

28

668

334

29

640

320

30

609

305

31

577

289

32

543

271

33

506

253

34

468

234

35

428

214

36

384

192

Od ukupne količine nektara u bagremu — prema procjeni Halmagyi – Keresztesia (1975) — pčele prikupe oko jednu petinu.

Izvor: ŠUMARSKI LIST 7-8/1988

Trajni link do ovog članka: http://www.pcelarska-udruga-bilogora.hr/?page_id=951