Ovaj sažetak za novinare je prilagođeni prijevod dokumenta “Glyphosate – Media Briefing; Reasons for Concern” (http://www.foeeurope.org/sites/default/files/publications/foee_media_briefing_glyphosate.pdf)koje g je objavila mreža Friends of the Earth Europe (FoEE). Manji dijelovi su iz drugog briefinga u izdanju FoEE-a naslovljenog “Introducing Glyphosate, the worlds biggest selling herbicide”

(http://www.foeeurope.org/sites/default/files/publications/foee_1_introducing_glyphosate.pdf)

Uvod

Glifosat je najprodavaniji herbicid (sredstvo za suzbijanje korova) na svijetu i jedan od najviše upotrebljavanih herbicida u Europi. Primjenjuje se u poljoprivredi, šumarstvu, parkovima, na javnim površinama i željezničkim tračnicama… Također, glifosat je od presudne važnosti pri uzgoju genetski modificiranih (GM) usjeva – naime, mnoge GM kulture preinačene su tako da budu otporne na glifosat, što olakšava njegovu primjenu. Novije studije izazivaju zabrinutost zbog mogućeg utjecaja glifosata na zdravlje (posebno na endokrini sustav), te utjecaja na okoliš. Nadležna tijela Europske unije su 2012. godine trebala ponovo procjenjivati sigurnost glifosata, ali je to odgođeno za godinu 2015.

Testovi koji su provedeni ove godine, a koje je naručila mreža organizacija za zaštitu okoliša Friends of the Earth Europe(1) pokazuju da se tragovi glifosata mogu pronaći u tijelima ljudi. Friends of the Earth su od neovisnog laboratorija u Njemačkoj naručili testiranje uzoraka urina sakupljenih u 18 europskih zemalja (2). Rezultati su pokazali da je tragove glifosata moguće pronaći u uzorcima iz svih zemalja. Kada se uzmu u obzir svi prikupljeni uzorci, tragove glifosata je moguće pronaći u čak 44% uzoraka (3).
.
Što je glifosat?

Glifosat je sistemski herbicid širokog spektra. Kemijsko ime mu je N-(fosfonometil)glicin, a funkcionira tako da blokira enzim koji biljke koriste za sintezu aminokiselina i proteina (4). To znači da uništava svaku biljku koja nije genetski modificirana kako bi bila na njega otporna. Glifosat je izvorno razvila jedna farmaceutska kompanija, no njegova svojstva suzbijanja

korova patentirala je 1970-ih američka kompanija Monsanto (5). Monsantov patent istekao je 1991. izvan SAD-a, a 2000. unutar SAD-a. Od tada su i mnoge druge kompanije koje se bave proizvodnjom pesticida plasirale na tržište vlastite proizvode s glifosatom, pa se danas diljem svijeta prodaju stotine različitih herbicida koji sadrže glifosat( 6). Unatoč tome, Monsanto se koristio različitim strategijama kako bi zadržao svoju prevlast na tržištu pa tako i danas kontrolira oko polovice globalne proizvodnje(7). Tijekom zadnja dva desetljeća, Monsantova strategija bila je vezana ponajprije uz prodaju genetski modificiranih (GM) usjeva otpornih na glifosat.

Za što se glifosat koristi?

Glifosat se ne može koristiti za suzbijanje korova u usjevima tijekom njihova rasta, osim ako ti usjevi nisu genetski modificirani da budu otporni na glifosat. To je zato što bi uništio usjeve na isti način kao što uništava korov. Unatoč tome, glifosat se i dalje obilno koristi u proizvodnji ne-GM usjeva, a u Europi je njegovo korištenje dozvoljeno za široki spektar primjena. Na primjer, glifosat se može koristiti kako bi se na polju uništio korov prije nego što su usjevi posijani, prije nego što prokliju ili nakon žetve. Glifosat se također prska po usjevima tjedan do dva prije žetve, kako bi se isušili ili da bi ih se lakše požnjelo – takav se postupak naziva desikacijom. Glifosat se koristi kao desikant na žitaricama, uljanoj repici, kukuruzu i suncokretu (8).
Druge odobrene primjene glifosata u Europskoj uniji uključuju kontrolu korova u vinogradima, maslinicima i voćnjacima (9). Glifosat se smije koristiti na pašnjacima i u šumarstvu. Dozvoljeno je njegovo korištenje za čišćenje pruga, a u nekim je zemljama čak dozvoljeno i njegovo korištenje u rijekama i jezerima. Glifosat se, također, naširoko koristi u parkovima, javnim mjestima, ulicama i vrtovima. Ukratko, glifosat se može koristiti gotovo bilo gdje, na selu i u gradovima. Izvan Europske unije glifosat se, također, primjenjuje na genetski modificiranim usjevima. Procjenjuje se da u ukupnoj količini GM usjeva koji se uzgajaju u svijetu, GM kulture otporne na herbicide čine čak 85% (10). U Sjedinjenim državama gotovo polovicu GM usjeva čiine Monsantovi “Roundup Ready” (otporni na glifosat) usjevi (11). Također, većina soje koja se kao stočna hrana uvozi iz Latinske Amerike je genetski modificirana soja otporna na glifosat. U Europskoj uniji su sjemenarske kompanije podnijele ukupno 14 zahtjeva za odobravanje različitog GM sjemena otpornog na glifosat. Kako kod GM kultura otpornih na

5 Andras Szekacs and Bela Darvas (2012) Forty Years with Glyphosate, Herbicides – Properties, Synthesis and Control of Weeds, Dr. Mohammed Nagib Hasaneen (ur.), ISBN: 978-953-307-803-8, InTech, dostupno na: http://www.intechopen.com/books/herbicides-properties-synthesis-and-control-ofweeds/forty-years-withglyphosate

6 Farm Chemicals International, crop protection database: Glyphosate.  http://www.farmchemicalsinternational.com/crop-protection-database/product/brief/203900 (Pristup 9. siječnja 2013). Za popis trgovačkih imena herbicidnih pripravaka čija je aktivna tvar glifosat, a koji su najčešći na Hrvatskom tržištu, pogledajte: http://www.agroklub.com/zastitna-sredstva/aktivnetvari/glifosat-55/ (pristup 21. lipnja 2013.)

7 Glyphosate’s Great Rebound: Glyphosate Market Update; Farm Chemicals International 1 October 2012. http://www.farmchemicalsinternational.com

8 Monsanto International and Monsanto Europe (2010) The agronomic benefits of glyphosate in Europe – benefits of glyphosate per market use REVIEW str. 1-82

9 Monsanto International and Monsanto Europe (2010) ibid

10 ISAAA (2012) Global Status of Commercialized Biotech/GM Crops: 2011 ISAAA Brief 43‐2011 Executive Summary

11 Benbrook CM (2012); Glyphosate tolerant crops in the EU: a forecast of impacts on herbicide use; Greenpeace International

glifosat nema prepreka da se usjevi glifosatom tretiraju i u toku rasta, može se očekivati da bi u slučaju njihova odobravanja za sadnju u Europskoj uniji potrošnja glifosata snažno porasla, prema nekim procjenama čak i za 800%12.

Kontrola zagađenja glifosatom

Unatoč vrlo raširenoj upotrebi, trenutno se u Europskoj uniji provodi vrlo malo javno financiranih testova na prisutnost glifosata. Vlasti ne provode testove prisutnosti glifosata u tijelima ljudi, a testovi prisutnosti u hrani su rijetki. Zbog nedostatka ovih podataka Friends of the Earth Europe su naručili testiranje uzoraka urina volontera iz 18 europskih zemalja. Rezultati pokazuju da je tragove glifosata moguće pronaći u uzorcima iz svih zemalja. Prisutnost glifosata u tijelima ljudi pobuđuje zabrinutost, a postavlja se i pitanje izloženosti drugim kemikalijama koje se u različitim herbicidnim pripravcima koriste zajedno s glifosatom.  Friends of the Earth žele znati odakle je taj glifosat dospio i što čini našim tijelima i okolišu. Postavlja se pitanje zašto vlade ne provode monitoring izloženosti stanovništva glifosatu?
Zašto se ne provode rutinski testovi hrane? Koji su koraci (ako ikakvi) poduzeti da bi se smanjila izloženost stanovništva ovom herbicidu? Zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na zdravlje Istraživanja na životinjama pokazuju da se prilikom konzumacije glifosata 15-30% apsorbira u tijelu(13). Moguće ga je pronaći u krvi i tkivima (14), a pokazalo se i da može proći kroz posteljicu tijekom trudnoće (15). U procesu raspada, od manjih količina glifosata može nastati l-aminometilfosfonska kiselina (eng: aminomethyphosphonic acid; skraćeno AMPA). Dokazi sugeriraju da 1% glifosata ostaje u tijelu i tjedan dana nakon izlaganja (16). S obzirom da se glifosat toliko mnogo koristi ljudi su mu redovito izloženi. Herbicidni pripravci koji se temelje na glifosatu imaju različite razine toksičnosti, te mogu biti smrtonosni za ljude (17). Dokazano je da manje količine glifosata mogu biti toksične za ljudske stanične kulture, uključujući stanice embrija i posteljice (18). Utvrđeno je da AMPA može biti opasnija za ljude nego glifosat (19).

12 Benbrook CM (2012) Glyphosate tolerant crops in the EU: a forecast of impacts on herbicide use. Greenpeace International

13 Williams GM, Kroes R & Munro IC (2000) Safety Evaluation and Risk Assessment of the Herbicide Roundup and Its Active Ingredient, Glyphosate, for Humans; Regulatory Toxicology and Pharmacology Vol 31 pp 117–165

14 Anadon A et al. (2009) Toxicokinetics of glyphosate and its metabolite aminomethyl phosphonic acid in rats; Toxicology Letters Vol.190 pp 91–95.

15 Poulsen MS, Rytting E, Mose T, Knudsen LE (2009); Modeling placental transport: correlation of in vitro BeWo cell permeability and ex vivo human placental perfusion; Toxicology In Vitro 23:1380–1386.

16 Brewster DW, Warren J & Hopkins WE (1991); Metabolism of glyphosate in Sprague–Dawley rats: tissue distribution, identification, and quantitation of glyphosate-derived materials following a single oral dose; Fundamental & Applied Toxicology. Vol

17 pp43–51. 17 Lee H-L and Guo H-R (2011). The Hemodynamic Effects of the Formulation of Glyphosate-Surfactant Herbicides, in Herbicides, Theory and Applications Prof. M Larramendy (Ed.) ISBN: 978-953-307-975-2 Available at www.intechopen.com

18 Benachour N & GE Seralini (2009); Glyphosate Formulations Induce Apoptosis and Necrosis in Human Umbilical, Embryonic, and Placental Cells; Chemical Research in Toxicology Vol 22 pp 97–105 19 Benachour N & GE Seralini (2009) ibid

Postoje, također, i dokazi da glifosat može ometati ljudski endokrini sustav, što u određenim razdobljima života (kao što je trudnoća) može rezultirati nepovratnim posljedicama. Studije na štakorima pokazuju da su mogući poremećaji razine testosterona kod muškog potomstva (20), dok studije na staničnim kulturama pokazuju da glifosat blokira receptore za muške spolne hormone (21) te inhibira proizvodnju estrogena (22). Ukoliko glifosat utječe na ljudski hormonalni sustav, izloženost čak i vrlo malim količinama može predstavljati potencijalnu prijetnju zdravlju. U područjima Južne Amerike gdje se intenzivno uzgaja soja, i gdje su razine izloženosti glifosatu znatno veće nego u Europi, postoje izvještaji o povećanom broju deformacija pri porodu. Jedna studija provedena u Paragvaju pokazuje da žene koje žive na području do 1 kilometar udaljenom od polja koja se tretiraju glifosatom imaju dvostruko veću šansu
roditi djecu s deformacijama (23). Laboratorijske studije pokazale su pojavu malformacija kod embrija žaba i kokoši izloženih herbicidima baziranim na glifosatu (24). Pokazalo se da su glifosat i AMPA “genotoksični”. To znači da ometaju sposobnost stanica da točno kopiraju DNA i umnažaju se, što može dovesti do genetskih mutacija i povećanog rizika od raka (25). U Ekvadoru i Boliviji gdje se glifosat koristio za uništavanje polja koke studije su pokazale genetska oštećenja i povećan broj pobačaja tokom razdoblja prskanja (26 27). U argentinskoj regiji Chaco, gdje se uzgaja soja, broj slučajeva raka se učetvorostručio u prošlom desetljeću (28).

Zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na okoliš

Glifosat može imati štetne učinke na prirodu te rezultirati smanjenjem bioraznolikosti u blizini poljoprivrednih površina, kao i smanjenjem zaliha hrane za ptice i kukce. Istraživanja o utjecaju GM usjeva otpornih na herbicide na bioraznolikost, koja su provođena u Ujedinjenom kraljevstvu, pokazala su da postoji vjerojatnost da usjevi otporni na herbicide imaju negativan utjecaj na ptice (29).

20 Dallegrave E et al (2007); Pre- and postnatal toxicity of the commercial glyphosate formulation in Wistar rats; Archives of Toxicology, Vol 81, pp 665–673

21 Gasnier C et al (2009); Glyphosate-based herbicides are toxic and endocrine disruptors in human cell lines; Toxicology, Vol 262, pp 184-191

22 Richard S et al (2005); Differential effects of glyphosate and Roundup on human placental cells and aromatase; Environmental Health Perspectives, Vol 113, pp 716–720

23 Benítez-Leite S, Macchi ML & Acosta M (2009); Malformaciones congénitas asociadas a agrotóxicos [Congenital malformations associated with toxic agricultural chemicals]; Archivos de Pediatría del Uruguay Vol 80 pp237-247.

24 Paganelli A et al (2010); Glyphosate-Based Herbicides Produce Teratogenic Effects on Vertebrates by Impairing Retinoic Acid Signaling; Chemical Research in Toxicology Vol 23 pp 1586-1595

25 Hoeijmakers JHJ (2001); Genome maintenance mechanisms for preventing cancer; Nature Vol 411 pp 366-374

26 Paz-y-Mino C et al (2007); Evaluation of DNA damage in an Ecuadorian population exposed to glyphosate; Genetics and Molecular Biology Vol 30 pp 456-460

27 Bolognesi C et al (2009); Biomonitoring of Genotoxic Risk in Agricultural Workers from Five Colombian Regions; Association to Occupational Exposure to Glyphosate; Journal of Toxicology and Environmental Health, Part A Vol 72 pp 986-997

28 López SL et al (2012); Pesticides Used in South American GMO-Based Agriculture: A Review of Their Effects on Humans and Animal Models. Advances; Molecular Toxicology, Vol. 6 pp. 41-75

29 Heard MS, Hawes C, Champion GT, Clark SJ, Firbank LG, Haughton AJ, Parish AM, Perry JN, Rothery P, Scott RJ, Skellern MP, Squire GR & Hill MO. 2003a; Weeds in fields with contrasting conventional and genetically modifies herbicide- tolerant crop – I. Effects on abundance and diversity; Philosophical Transactions of The Royal Society London B 358: 1819- 1832.

Pored toga što direktno utječe na biljke, pokazalo se da glifosat otiče iz tla u rijeke, potoke i podzemne vode30. Kontaminacija vode predstavlja prijetnju vodenoj bioraznolikosti, a studije provedene u Sjevernoj Americi pokazuju da herbicidi koji sadrže glifosat mogu biti toksični za žabe (31). Ovo je posebno zabrinjavajuće znamo li da svakoj trećoj vrsti vodozemaca prijeti izumiranje. Pokazalo se da herbicidi koji se temelje na glifosatu oštećuju stanice jetre šarana (32).

Glifosat također utječe na kemiju tla. Dok se u nekim tlima glifosat veže na čestice tla, što ga čini inertnim; kod drugih vrsta tla ostaje aktivan i razgrađuju ga mikrobi prisutni u tlu. To utječe na biološke i kemijske procese oko korijena biljke, uključujući i sposobnost biljke da fiksira dušik (33). Ovo rezultira potrebom većeg utroška dušičnih gnojiva.

Zabrinutost zbog načina na koji je glifosat odobren za upotrebu

Glifosat je odobren za upotrebu u Europskoj uniji 2002. godine. Europske regulatorne agencije, međutim, nisu provele svoja vlastita testiranja, već su se pouzdale u podatke koje su im pružili proizvođači. Većina tih podataka dolazi iz studija koje je provodila sama industrija, a ne iz istraživanja objavljenih u recenziranim znanstvenim časopisima. Izvorni podaci iz tih studija nisu dostupni za neovisnu provjeru. Proces odobravanja su vodile njemačke vlasti, a za ponovnu autorizaciju je odgovoran Njemački savezni ured za zaštitu potrošača i sigurnost hrane. Kada je tvrtka Monsanto2010. godi ne zatražila obnavljanje odobrenja Europska komisija se složila da produlji postojeće odobrenje do 2015. godine kako bi dala kompaniji više vremena da pripremi svoju prijavu. U procesu odobravanja određuje se, između ostalog, “dopuštena dnevna količina” koja za glifosat trenutno iznosi 0,3 mg po kilogramu tjelesne težine. Ovo je više od količine koju preporučaju pojedini proizvođači, a koja se kreće od 0,05 do 0.15 mg/kg. Neovisna znanstvena recenzija iz 2012. predložila je količinu od 0,025 mg/kg (34). Proces odobravanja u EU usredotočen je samo na studije aktivne tvari (glifosata) a ne konkretnog herbicidnog pripravka kojeg koriste poljoprivrednici (koji pored glifosata može
sadržavati i druge supstance). Neke studije sugeriraju da bi druge supstance u kombinaciji s glifosatom mogle povećati njegovu toksičnost (35).  Istraživači su upozorili da fokus

30 Vereecken, H. (2005); Mobility and leaching of the glyphosate: a review; Pesticide Management Science, Vol. 61 pp 1139-1151.

31 Relyea RA. 2005; The impact of insecticides and herbicides on the biodiversity and productivity of aquatic communities; Ecological Applications, 15: 618–627; and Relyea RA. 2005. The lethal impact of roundup on aquatic and terrestrial amphibians; Ecological Applications, 15: 1118–1124.

32 Szarek J, Siwicki A, Andrzejewska A, Terech-Majewska E & Banaszkiewicz T. 2000; Effects of the herbicide Roundup on the ultrastructural pattern of hepatocytes in carp (Cyprinus carpio); Marine Environmental Research, 50: 263-266.

33 Kremer RJ & Means NE. 2009; Glyphosate and glyphosate-resistant crop interactions with rhizosphere microorganisms; European Journal of Agronomy, 31: 153-161.

34 Antoniou M et al. (2012); Teratogenic Effects of Glyphosate-Based Herbicides: Divergence of Regulatory Decisions from Scientific Evidence; Journal of Environmental and Analytical Toxicology S4:006. doi:10.4172/2161-0525.S4-006

35 For example: Song H-Y et al (2012); In Vitro Cytotoxic Effect of Glyphosate Mixture Containing Surfactants; Journal of Korean Medical Science Vol 27 pp 711-715

isključivo na glifosat potcjenjuje potencijalne rizike (36) . Proces odobravanja iz 2002. nije razmatrao može li glifosat utjecati na ljudski hormonalni i reproduktivni sustav. Prema novim pravilima, ovaj aspekt mora biti razmotren. Brojni endokrinolozi tvrde da je potreban oprezniji pristup.

Zahtjevi mreže Friends of the Earth

Friends of the Earth vjeruju da postojeći dokazi o utjecaju glifosata na zdravlje i okoliš pružaju dovoljno razloga za zabrinutost. S obzirom da rezultati testova koje su Friends of the Earth proveli pokazuju da je glifosat prisutan u tjelima ljudi, postavlja se pitanje kako se on našao u ljudskom urinu i koji su učinci dugotrajne izloženosti niskim dozama?

S tim u vezi Friends of the Earth zahtjevaju slijedeće:

• EU i nacionalne vlade moraju odmah započeti s programom monitoringa glifosata u ljudskoj i životinjskoj hrani, uključujući i uvoznu hranu za životinje poput GM soje. Također bi trebalo pratiti i razine glifosata (i produkta njegova raspada – AMPA) u okolišu, uključujući pritom i vodene sustave i tlo. Ovi bi programi monitoringa trebali biti sveobuhvatni, a njihovi rezultati predstavljeni javnosti bez odgađanja.

• Nacionalne vlade moraju uvesti programe za smanjenje korištenja glifosata, a desikaciju (prskanje usjeva nedugo prije žetve) bi trebalo odmah zabraniti. Sve ostale načine korištenja glifosata trebalo bi evaluirati do 2015. godine, postojeće maksimalne dopuštene količine ostataka (MDK) trebalo bi reevaluirati te ne bi smjelo dolaziti do njihovog daljnjeg povećanja.

• Niti jedan genetski modificirani usjev otporan na glifosat ne bi trebao biti odobren u EU.

• Svi proizvođači hrane i trgovci trebali bi minimalizirati izloženost kupaca ostacima glifosata tako što će specificirati proizvode njihovih dobavljača koji ne sadrže glifosat. Trebali bi, također, proširiti svoje interne programe za monitoring pesticida i uključiti glifosat u svoja redovna testiranja.

36  Benachour N et al (2007); Time- and Dose-Dependent Effects of Roundup on Human Embryonic and Placental Cells; Archives of Environmental Contamination and Toxicology 10.1007/s00244-006-0154-8

Sredinom srpnja biti će otvoren javni poziv Europskog fonda za regionalni razvoj za prijavu projekata za povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika. To će biti prvi natječaj iz Strukturnih fondova nakon ulaska Hrvatske u EU.

Dvije komponente:

1. Potpora za proizvodnju

2. Potpora za turizam

Ukupan iznos raspoloživog budžeta za financiranje: 30 mil EUR

Pojedinačni iznos bespovratnih sredstava: 500.000 -3.500.000 EUR (najniža ukupna vrijednost projektnog prijedloga mora biti 1 milijun EUR)

Sufinanciranje: 50-60% (ovisno o vrsti korisnika, vrsti projekta, pravilima o državnim potporama)

Predfinanciranje: oko 30% ukupnog iznosa bespovratne potpore

Objava natječaja: srpanj/kolovoz 2013.

Ciljevi natječaja:

• poboljšanje učinkovitosti i produktivnosti kroz investicije vezane za nove tehnologije u proizvodnim procesima i kroz uvođenje rezultata istraživanja i razvoja u proizvodnju, što dovodi do povećanja razvojnog potencijala za nove i konkurentne proizvode
• poboljšanje kvalitete turističkih proizvoda podizanjem učinkovitosti u sektoru turizma kroz poboljšanje strukture smještajnih kapaciteta i pratede komplementarne infrastrukture, čime se pridonosi kvaliteti turističke ponude, povećanju popunjenosti kroz cjelogodišnje poslovanje, a time i povećanju zaposlenosti
• stvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta

Tko može prijaviti projekt?

Poduzetnik, pravna ili fizička osoba, subjekt malog gospodarstva koji ima sjedište na području Republike Hrvatske, koji je pozitivno poslovao u 2012. godini, koji ima podmirene obveze prema državi i zaposlenicima, nije koristio IPARD program ili drugu vrstu državne potpore za isti projekt, registriran je po NKD u jednom od prihvatljivih sektora industrija i usluge ili turizmu

Što se financira projektom?

1. Proizvodnja

• proširenje postojeće proizvodnje, proširenje proizvodnog programa na nove proizvode ili temeljitu promjenu u sveukupnom proizvodnom procesu postojeće proizvodnje
• kupnja novih tehnologija i opreme (npr. proizvodne linije, strojevi, uređaji) radi uvođenja novih procesa/metodologija proizvodnje, uvođenja rezultata istraživanja i razvoja u proizvodnju koje će dovesti do poboljšanja u proizvodnji i/ili preradi te samim time i do kvalitetnijih proizvoda i više produktivnosti
• modernizacija, izgradnja ili dogradnja poslovnih zgrada (a koje izravno povezano s proizvodnjom dobara ili usluga)
• ulaganja u inovativne tehnologije čijom primjenom se povećava produktivnost, energetska učinkovitost te smanjuje utjecaj na okoliš
• uklanjanje ili sprečavanje šteta fizičkom okolišu ili prirodnim resursima kao posljedica proizvodnog procesa, smanjenje opasnosti od takvih šteta ili aktivnosti koje će voditi do učinkovitijeg korištenja prirodnih resursa uključujudi mjere uštede energije i korištenja obnovljivih izvora energije
• postizanje energetske učinkovitosti kroz aktivnosti koje omogućavaju smanjenje korištenja količine energije u proizvodnom ciklusu

2. Turizam

• poboljšanje kvalitete turističkih proizvoda podizanjem učinkovitosti malih i srednjih poduzeća u sektoru turizma kroz poboljšanje strukture smještajnih kapaciteta i prateće komplementarne infrastrukture
• izgradnja novih te osuvremenjivanje i unaprjeđenje kvalitete postojećih ugostiteljskih smještajnih objekata (hotel i aparthotel sa 3 i više više zvjezdica, hotel baština i pansion standard i comfort ) te njihovih pripadajućih pomoćnih objekata namijenjenih pružanju dodatnih usluga (npr. sastanci, kongresi, konferencije i izložbe /MICE/, slobodno vrijeme i rekreacija, sport i zdravlje, medicinske, spa, wellness usluge),a sve u svrhu povećanja posjećenosti i konkurentnosti objekata
• modernizacija, izgradnja, dogradnja smještajnih kapaciteta u svrhu povećanja popunjenosti i konkurentnosti objekata
• ulaganja vezana za postizanje standarda EU u zaštiti okoliš

U slučaju potrebe za ostalim informacijama te pomoći kod pripreme projekta i izradi projektne dokumentacije, EU Fondovi stavili su se na raspolaganje.

       Tijekom današnjeg dana 23. lipnja 2013.godine zatekla nas je tužna vijest da nas je u 75-oj godini života zauvijek napustio naš redovni član udruge Ivan Pačarić. Nažalost, naš Ivan izgubio je svoju posljednju bitku sa opakom bolešću.

Posljednji ispraćaj biti će na bjelovarskom gradskom groblju “Borik” 24. lipnja 2013. godine u 14 sati.

     Iako tužni što nisi više među nama, znamo da ćeš negdje u nebeskim bespućima naći svoj mir uz rajsko zujanje svojih pčelica koje si neizmjerno volio i cijenio na ovome svijetu.

Obitelji iskrena sućut!

Pčelarska udruga “Bilogora” Bjelovar

Obavještavamo sve pčelare da će pčelarska udruga “Bilogora” Bjelovar  provoditi podjelu veterinarsko medicinskog preparata za suzbijanje varoe. Podjela navedenog VMP-a obavljati će se 21. lipnja 2013. godine (petak) od 19 sati u prostorijama udruge na adresi  Tomaša G. Masaryka 8 Bjelovar.

       Kako smo već ranije najavili pčelari pčelarske udruge “Bilogora” iz Bjelovara sudjelovali su u obilježavanju 31. svibnja “Svjetskog dana nepušenja”.

         Naime, u organizaciji Županijske lige protiv raka, Kluba laringektomiranih osoba Bjelovar, Pčelarske udruge „Bilogora“ Bjelovar, Zavoda za javno zdravstvo BBŽ i Jedinice samostalne djelatnosti otorinolaringologije Opće bolnice Bjelovar na gradskoj tržnicu u Bjelovaru provedena je humanitarna akcija s ciljem promoviranja zdravog načina života, nepušenja, te prikupljanja novčanih sredstava prilozima građana kako bi se pomoglo članovima Kluba laringektomiranih osoba prilikom odlaska na rehabilitaciju disanja, govora, gutanja i plivanja u rehabilitacijski centar u Crikvenici.

Tijekom promoviranja Svjetskog dana nepušenja pčelari pčelarske udruge “Bilogora” donirali su ukupno 61 teglicu meda. Donirani med je “planuo” u svega dva sata, a od prodaje prikupljeno je 1920 kn. Po završetku akcije predsjednik pčelarske udruge “Bilogora” Milan Jantolek službeno je predao prikupljena novčana sredstva predsjedniku Kluba laringektomiranih osoba prof. Marku Opačiću.

Predsjednik pčelarske udruge Milan Jantolek u par riječi se zahvalio svim pčelarima na doniranom medu, te izrazio zadovoljstvo što su pčelari bili pozvani na sudjelovanje u navedenoj humanitarnoj akciji. Nadalje je naglasio kako su pčelari bili uvijek spremni pomoći te se stavio na raspolaganje i za ubuduće.

              Predsjednik Kluba laringektomiranih osoba prof. Marko Opačić također je u par riječi izrazio zahvalnost pčelarima na donaciji svojih proizvoda i građanima koji su kupnjom pčelinjih proizvoda potpomogli akciju. Na kraju je naglasio kako su pčelinji proizvodi neophodni u današnjoj obiteljskoj prehrani zbog povoljnog utjecaja na zdravlje i jačanje imuniteta ljudskog organizma.

Dana 24. svibnja 2013. godine na web portalu agroklub.com autorica teksta  Vesna Mijat, mag.ing.agr. pokušala je ukratko pojasniti određene nejasnoće koje propisuje novi Pravilnik o dopunskim djelatnostima na OPG-u (NN 20/13) koji je unio dosta nejasnoća i nesporazuma među nositeljima OPG-ova, pa i poljoprivredno savjetodavnim službama. Trenutno se čini da će biti potrebno unijeti neke izmjene radi lakšeg razumijevanja i provođenja Pravilnika. Neka  konkretna pojašnjenja koje je pojasnila Vesna Mijat mag. ing. agr prenosimo u cijelosti.

Ciljevi donošenja Pravilnika o dopunskim djelatnostima na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu su:

1. omogućiti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima dodatni izvor dohotka za gospodarstvo
2. omogućiti višu razinu standarda gospodarstva
3. poticati diverzifikaciju
4. omogućiti vrednovanje drugih vještina i znanja članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
5. doprinijeti očuvanju ruralnog područja
6. omogućiti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima korištenje sredstava potpore iz EARFD-a u razdoblju 2014.-2020.
7. ustrojiti registar OPG-a koji se bave dopunskom djelatnošću i uspostaviti sustav praćenja i kontrole

1. Da li se ovaj Pravilnik odnosi na sve pravne i fizičke osobe u RH koje se bave poljoprivrednom djelatnosti?

Ne. Ovaj se pravilnik odnosi SAMO na OPG-ove. Znači obrti, trgovačka društva i zadruge koje obavljaju djelatnost poljoprivrede, nemaju se što zamarati se njime.

2. Koje su sve dozvoljene dopunske djelatnosti na OPG-u?

Vidi na poveznici: Pravilnik o dopunskim djelatnostima na OPG-ovima

3. Što je Izravna prodaja?

Izravna prodaja u smislu ovog Pravilnika je djelatnost kojom poljoprivredni proizvođač prodaje svojepoljoprivredne proizvode direktno potrošaču. Dozvoljena je kao dopunska djelatnost.

4. Kako se sve mogu izravno prodavati poljoprivredni proizvodi?

1. na OPG-u (u dvorištima, proizvodnim objektima OPG-a, kušaonicama i na polju),
2. na štandovima i klupama na tržnicama na malo,
3. na štandovima i klupama izvan tržnica na malo,
4. na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova, i sl.,
5. prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe, manifestacije i sl.),
6. dostavom do potrošača,
7. pokretnom prodajom (pokretna vozila, plovila, kolica),
8. prodaja putem automata,
9. kioska,
10. prodaja putem interneta.

5. Koliki udio ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a smije činiti dohodak ostvaren iz dopunskih djelatnosti?

– Oprez: Dozvoljeni prosječni godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti ne smije biti veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.

– No, prethodne tri tvrdnje (3., 4. i 5.) zbunjuju vlasnike OPG-ova koji prodaju izravno svoj proizvod. Zato evo par primjera.

Primjer 1: Ako osoba želi osnovati OPG za proizvodnju i prodaju mlijeka, a sve mlijeko želi prodavati izravno-npr. putem nekoliko mljekomata kako da prijavi primarnu, tj dopunsku djelatnost?

– Ukoliko je primarna proizvodnja ovog OPG-a govedarska proizvodnja tada se ne može proizvodnja i prodaja mlijeka putem nekoliko mljekomata smatrati dopunskom djelatnošću već osnovnom djelatnošću.

Primjer 2: Da li kumice s placa (izravna prodaja na štandu) koje na OPG-u proizvode mlijeko moraju zatražiti upis u Upisnik dodatnih djelatnosti?

– Ne, jer ako je njihov OPG već registriran za govedarsku proizvodnju, onda se prodaja mlijeka na štandu ne smatra dopunskom već osnovnom djelatnošću.

Primjer 3: Primjer, ako je postojeći OPG do sada proizvodio povrće i sve povrće prodavao na tržnici na malo, kako da prijavi primarnu tj. dopunsku djelatnost, a da i dalje može 100% svojih prihoda ostvarivati izravnom prodajom na tržnici na malo?

– Obzirom da je primarna proizvodnja ovog OPG-a povrćarstvo tada se ne može prodaja povrća bez obzira na način prodaje smatrati dopunskom djelatnošću već osnovnom.

– Dopunska djelatnost u tom slučaju bi bila kada bi se proizvedeno povrće preradilo u neku od prerađevina i prodavalo na tržnici na malo, a da pri tome prosječni godišnji dohodak iz te dopunske djelatnosti nije veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.

Primjer 4: Primjer: ako se osniva OPG za proizvodnju voća s namjerom da sve voće prodaju na kućnom pragu, kako da od te djelatnosti ostvari 100% dohodaka?

– Obzirom da je primarna proizvodnja ovog OPG-a voćarstvo tada se ne može prodaja voća bez obzira na način prodaje smatrati dopunskom djelatnošću već osnovnom.

– Dopunska djelatnost u ovom slučaju bi bila kada bi se proizvedeno voće preradilo u neku od prerađevina i prodavalo na tržnici na malo, a da pri tome prosječni godišnji dohodak iz te dopunske djelatnosti nije veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.

Primjer 5: Ako mladi slavonski proizvođač jabuka namjerava sav urod prodavati putem Interneta, kako prijaviti primarnu tj. dopunsku djelatnost, a da može ostvariti 100% dohotka na ovaj način?

– Obzirom se radi o primarnoj proizvodnji, a to je voćarstvo – uzgoj jabuka tada se ona ne može smatrati dopunskom djelatnošću OPG-a već osnovnom. Način stavljanja jabuka na tržište stvar je i odabir proizvođača dakle to može biti i putem interneta (izravna prodaja Internetom).

– No, ono što je bitno za ovo pitanje je da dopunska djelatnost u ovom slučaju bi bila kada bi se jabuke preradile u npr. ocat, pekmez dakle u neku prerađevinu koju je dozvoljeno prodavati putem interneta, a da pri tome prosječni godišnji dohodak iz te dopunske djelatnosti nije veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.

Primjer 6: Ako se OPG želi baviti samo uzgojem konja radi jahanja, kako da ostvare 100% dohotka od te djelatnosti?

– Uzgoj konja za jahanje nije osnovna poljoprivredna djelatnost na koju se OPG može registrirati, nego većdopunska djelatnost turističke ponude. Stoga od ove djelatnosti OPG može uprihoditi samo do 50% ukupnog dohotka na OPG-u.

6. Za sve one mljekare koje zanima pokretna prodaja mlijeka mobilnim mljekomatima; Ako mljekar želi prodavati mlijeko putem mobilnih mljekomata (automat ugrađen u kombi vozilo cirkulira dnevno kao i kombi za kruh), da li je to izravna prodaja putem automata, ili pokretna prodaja?

Ako se radi o prodaji mlijeka putem mobilnih mljekomata (automat ugrađen u kombi vozilo koje vozi i oglašava prodaju kao kombi za kruh), radi se o izravnoj prodaji putem automata (kažu u Ministarstvu poljoprivrede). S druge strane, kada smo isto pitanje postavili za obrte i trgovačka društva odgovoreno nam je da ovakav oblik prodaje spada u pokretnu izravnu prodaju prema Zakonu o trgovini (Ministarstvo gospodarstva)? Mišljenja smo da Ministarstva međusobno moraju uskladiti opisne pojmove za djelatnosti.

7. Da li se na OPG-u može istovremeno obavljati više od jedne dopunske djelatnosti?

Na jednom OPG-u se može obavljati više dopunskih djelatnosti istovremeno.

8. Da li nositelj dopunske djelatnosti mora biti nositelj OPG-a?

Nije obvezno da nositelj dopunske djelatnosti bude i nositelj OPG-a već može biti i neki od članova obitelji upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

9. Gdje se može provoditi dopunska djelatnost?

Dopunska djelatnost se mora obavljati na zemljištu i/ili u objektima koje su nositelj ili članovi OPG-a upisali u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava.

10. Kako se upisati u Upisnik dopunskih djelatnosti?

Upis u Upisnik obavlja se u regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi s obzirom na prebivalište nositelja OPG-a.

Nositelj dopunske djelatnosti podnosi Zahtjev za upis u Upisnik najmanje 30 dana od dana početka obavljanja dopunske djelatnosti, na obrascu iz Priloga Pravilnika. Prije predaje Zahtjeva, dobro razmislite za koje djelatnosti se registrirate tako da ne izostavite koju vama važnu.

Dodatno treba još priložiti:

1. dokaz o osposobljenosti za obavljanje dopunske djelatnosti ako je ista propisana posebnim propisima koji reguliraju dopunsku djelatnost,
2. uvjerenje o osposobljenosti za obavljanje tradicijskog ili umjetničkog obrta (samo za OPG koja se bave tradicijskim ili umjetničkim obrtom),
3. ovisno o dopunskoj djelatnosti:
   • rješenje o registraciji ili odobravanju objekta u poslovanju s hranom;
   • rješenje o registraciji ili odobravanju objekta i/ili subjekata u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi;
   • rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu;
   • presliku ovjerene sanitarne knjižice i dokaz o položenom tečaju higijenskog minimuma (samo za one koji dolaze u kontakt s hranom).
4. Na temelju podnesenog Zahtjeva Agencija upisom u Upisnik nositelju dopunske djelatnosti izdaje izvod iz Upisnika koji je ujedno i potvrda o upisu u Upisnik.

11. Što ako sam već preko OPG-a obavljao dopunske djelatnosti prije izglasavanja ovog Pravilnika?

Možete podnijeti Zahtjev za upis u Upisnik u skladu s ovim Pravilnikom u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Točan rok je stoga 28.02.2014. godine.

12. Da li je OPG dužan registrirati dopunsku djelatnost?

Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (N.N.20/13) ne obvezuje proizvođače da se moraju upisati u Upisnik dopunskih djelatnosti na OPG-u, već im daje mogućnost daregistriraju dopunsku djelatnost ukoliko to oni žele. No, pripazite na mogućnost za korištenje EAFRD fondova od 2014. godine.

Ministarstvu poljoprivrede zahvaljujemo na nekim pojašnjenjima s molbom da se ubuduće zakonski akti sastavljaju na razumljiv i svakome jasan način. U protivnom, i ljudi koji sastavljaju zakone, službe koje ih moraju provoditi kao PSS, a i mi koji ih moramo poštivati gubiti ćemo previše vremena za međusobna tumačenja određenih članaka.

Autor: Vesna Mijat, mag.ing.agr.

Izvor: http://www.agroklub.com

 Pčelarska udruga “Bilogora” Bjelovar i Klub  laringektomiranih osoba Bjelovar pozivaju sve članove udruge i ostale pčelare da se pridruže humanitarnoj akciji povodom 31. svibnja, svjetskog dana nepušenja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Pčelari koji se odluče donirati med, svoju donaciju koju žele pokloniti Klubu  laringektomiranih osoba mogu dostaviti tajniku pčelarske udruge “Bilogora”  Draženu Kovaču dana 28. i 29. svibnja 2013. godine u prostorijama Bjelovarsko-bilogorske županije u vremenskom razdoblju od 16 do 19 sati. Vodstvo pčelarske udruge “Bilogora” kao i Klub  laringektomiranih osoba Vam unaprijed zahvaljuje na donaciji.