Na temelju čl. 3. Odluke o kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva iz kreditne linije “Bjelovarski kredit 2013” za 2013. godinu, Klasa:403-01/13-01/5, Urbroj:2103/01-02-13-3 koju je donijelo Gradsko vijeće na 31. sjednici održanoj 27. ožujka 2013. godine, gradonačelnik Grada Bjelovar, Antun Korušec dipl.politolog, raspisuje

JAVNI POZIV ZA ISKAZIVANJE INTERESA BANAKA ZA KREDITIRANJE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA ZA 2013 GODINU

1. OPĆI PODACI                                                                                                                                                                       Kreditnu liniju ” BJELOVARSKI PODUZETNIK 2013 ” provode Grad Bjelovar i zainteresirane banke koje se prijave na Javni poziv i pristanu na osnovne kriterije načina provedbe kreditne linije, te potpišu Ugovor sa Gradom Bjelovarom.
   Banke mogu ponuditi i povoljnije uvjete od dolje navedenih ( povoljniju kamatnu stopu, naknadu za obradu kredita) itd.
   Ukupni kreditni fond za sve poduzetničke kredite iznosi 30.000.000,00 kuna ( tridesetmilijunakuna ).
2. OSNOVNI KRITERIJI ZA PROVEDBU KREDITNE LINIJE “BJELOVARSKI PODUZETNIK ” 2013. godine
   1. ZAHTJEV ZA KREDIT MOGU PODNIJETI
      • Obrti
      • Mala i srednja trgovačka društva
      • Zadruge
      • Profitne ustanove
      • Obiteljska gospodarstva koja su u 51% vlasništvu državljana Republike Hrvatske

      Pravo na korištenje kredita ima poduzetnik koji namjerava ulagati na području Grada
      Bjelovara bez obzira na sjedište, odnosno prebivalište.

   2. KAMATNA STOPA
      • tromjesečni Euribor + 5,55 % p.p.- (krajnji iznos kamata za poduzetnike uz subvenciju Grada od 2 %, ne smije biti veći od navedenog)
      • Visina Euribor-a utvrđuje se kalendarski kvartalno dva radna dana prije prvog u mjesecu i vrijedi za tekući kvartal
      • obračun i naplata kamate: mjesečno ili kvartalno
      • u razdoblju korištenja i počeka plaća se kamata
   3. SUBVENCIJA GRADAGrad Bjelovar subvencionira kamatu na poduzetničke kredite iz kreditne linije “Bjelovarski poduzetnik 2013” po stopi od 2,0 % ( dvaposto ).
   4. NAKNADA
      • 0.60% ( nulacijelihšezdesetposto ) jednokratno na iznos odobrenog kredita za sve troškove Banke, a prije korištenja kredita – (ne smije biti veća )
   5. INSTRUMENTI OSIGURANJA POVRATA KREDITA
      • instrumenti osiguranja prema zahtjevu Banke
3. ROK BANAKAMA ZA PODNOŠENJE PONUDE.
   • Ponude banaka se primaju najkasnije do 20. svibnja 2013. godine do 12 sati, (poštom ili osobno), na adresu Grad Bjelovar, Upravni odjel za gospodarstvo, Trg Eugena Kvaternika 2, sa naznakom “Kreditna linija 2013” – Ne otvaraj.
   • sve dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo Grada Bjelovara, Trg Eugena Kvaternika 2/II, soba broj 46, telefonom na broj 043/622-063

KLASA: 403-01/13-01/5
URBROJ: 2103/01-01-13-7
Bjelovar, 10. svibanj 2013.

Izvor: http://www.bjelovar.hr/natjecaji/kreditiranje-malog-srednjeg-poduzetnistva-2013/

Dana 07. svibnja 2013. godine na mail udruge zaprimili smo obavijest kako se  IPARD natječaji obustavljaju doddaljnjeg!!!

Uslijed velikog broja zaprimljenih prijava na dosadašnje IPARD natječaje, čiji ukupni traženi iznos potpore premašuje trenutno raspoloživa sredstva, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nije u mogućnosti planirati daljnje natječaje dok se ne završi obrada svih do sada pristiglih prijava.

Novi Plan raspisivanja natječaja bit će objavljen krajem kolovoza 2013. kada će se moći  utvrditi koliko je nakon ugovaranja prihvatljivih prijava preostalo financijskih sredstava na postojećim IPARD alokacijama za eventualne daljnje natječaje

Svibanj je mjesec u kojem pčelar gotovo svakodnevno provodi na pčelinjaku, a isto tako je mjesec u kojemu medi za nas najbitnija medonosna biljka, naš bagrem!!! Polako ali sigurno, otvaraju se cvijetovi bagerma, naše najmedonosnije biljke.  Iako smo svi priželjkivali da bagrem krene kasnije jer pčelinje zajednice još nisu razvijene kako bi mi to željeli, priroda opet igra igru kako ona hoće i bagrem je kako u okolici Bjelovara pa tako i na mom pčelinjaku polako pokazao bjelu boju. Prema podacima sa terena uljana repica i ove godine daje vrlo skromne prinose, a kolege pčelari nisu u potpunosti zadovoljni kako sa razvojom pčelinjih zajednica tako i sa prinosom. Zajednice su silom prilika već pripremljene za bagrem, a u ovom tjednu predstoji nam vrcanje proljetnog meda. Obzirom da u zadnjih par dana moj kolega, a inače i tajnik naše udruge, pčelar sa renomiranim stažem Dražen Kovač “priziva” i raniju cvatnju bagrema (prilažući foto dokaze) moram priznati da je bio u pravu. Prema priloženoj fotografiji u ovom postu koja je snimljena danas na mom pčelinjaku vidljivo je da se bagrem već dobro otvorio. Obzirom da je to mladi bagrem mišljenja sam da nam od četvrtka, 09. svibnja 2013. godine slijedi unos bagremovog nektara.

Za kraj možemo samo moliti Boga da nam podari povoljne vremenske uvjete kako bi naši pčelci bili maksimalno uposleni, a ne da besposleno provedu fenofazu cvatnje bagrema u košnici.

Pčelarska udruga “Bilogora” želi svim svojim članovima i svim ostalima pčelarkama i pčelarima obilan prinos i MEDNO!!!

           Kako navodi HINA, a prenosi internetski portal dalje.com  dana 04. svibnja 2013. godine austrijski ministar okoliša i poljoprivrede Nikolaus Berlakovich na udaru je oporbe zbog pomora pčela i odbijanja zabrane pesticida, pri čemu ne želi ni obrazložiti tu odluku pozivajući se na službenu tajnu.

Berlakovich, inače gradišćanski Hrvat, ne želi objaviti informacije o korištenju pesticida u poljoprivredi tvrdeći kako je riječ o službenoj tajni, ali najavljuje da će poduzeti zakonsku inicijativu kako bi se to omogućilo.

U Austriji se bilježi pomor pčela, za što se krivnja svaljuje na pesticide, koje Berlakovich odbija zabraniti i obrazložiti tu odluku. Oporbene stranke u subotu su zbog toga zatražile njegovu ostavku, a kritizirali su ga i pravnici.

Stručnjak za ustavno pravo Heinz Mayer to je ponašanje nazvao zlouporabom ovlasti. Predsjednik ustavnog suda Gerbart Holzinger nije se htio izjašnjavati u stručnom smislu, ali je u jednoj radijskoj emisiji izjavio da kao “ekološki svjestan” čovjek nema razumijevanja za držanje ministra koji odbija zabraniti pesticide i to bez obrazloženja.

Ministar međutim tvrdi da ga u tome priječi zakon.

“Prema postojećem zakonu o informiranju o okolišu, zbog zaštite poslovnih interesa ne smiju se objavljivati podrobne informacije”, izjavio je Berlakovich. Istodobno je naglasio kako mu je stalo do transparentnosti te da namjerava uskoro izmijeniti zakon čime bi se omogućila objava informacija. Potvrdio je također da se u Austriji godišnje upotrijebi oko deset tona neonikotinoida, sredstva za zaštitu biljaka.

Poveznice:

• HINA
• www.dalje.com

Obzirom da je u posljednje vrijeme sve veći broj pčelara, na ukupan broj registriranih članova HPS-a od 8953 put ekološkog pčelarenja izabralo je svega 31 pčelar što iznosi skoromnih 0,29 posto. Kako bi dosegli talijanski udio od 10 posto pčelara koji se odlučuju za ekološku proizvodnju morati će se angažirati prije svega ministarstvo poljoprivrede sa izdašnijim potporama zbog same skuplje proizvodnje nego što je to u konvencionalnom pčelarenju.

Uvjete za ekološki pčelinjak definira Zakon o ekološkom pčelarenju . Ekološki pčelinjak mora biti pod stalnom kontrolom nadzorne stanice. U svrhu liječenja preporučuje se upotreba organskih kiselina koje su i inače sastavni dio meda.

Koje su glavne razlike između konvencionalnog i ekološkog pčelinjaka?

     Na ekološkom pčelinjaku košnica treba biti izrađena od prirodnih materijala i obojena eko bojom, a pčelinjak dovoljno udaljen od mogućeg onećišćenja nektara (tvornica, cesta, obradivih površina) kako bi pčele proizvele što kvalitetniji med. Pčelinje saće koje se upotrebljava u eko pčelarstvu također mora upotrebljavati ekološke satne osnove koje moraju imati potvrdu ministarstva. Punionice meda i proizvoda također bi trebale imati eko certifikat. Svi ovi propisi kod eko pčelarstva stvaraju velik dodatni trošak koji se osjeti i u konačnoj cijeni meda. No ekološki uzgojeni proizvodi imaju nešto veću cijenu, a u eko medu dobiva se samo ono najbolje iz pčelinje košnice.

Karakteristike ekološkog pčelinjaka

1.Smještaj pčelinjaka – košnice, odnosno pčelinjak, treba smjestiti u području bogatom pčelinjom medonosnom pašom. Pčelinja paša treba potjecati iz ekološke proizvodnje ili iz bijaka koje nisu tretirane kemijskim sredstvima.

2.Tehnologija pčelarenja – je odnos pčelara prema pčelinjoj zajednici. Pčelar prati stanje zajednice i treba na vrijeme intervenirati u slučaju potrebe.

3.Zdravlje pčela – bolesne pčelinje zajednice potrebno je odmah lječiti i izdvojiti u izolirani pčelinjak. Za lječenje se upotrebljavaju mravlja, oksalna i mliječna kiselina (varroa) i pojedine biljne tvari timol, mentol, eukaliptusovo ulje i kamfor. Samo uz suglasnost nadzorne stanice dozvoljava se upotreba farmaceutskih proizvoda i to kod neučinkovitosti postojećih sredstava.

4.Evidencija pčelinjaka – vođenje evidencije o prehrani pčela umjetnim sredstvima i njihovoj vrsti te količini. Vode se podaci o lječenju, dijagnozi, ljekovima, načinu lječenja, duljini tretmana, karence i slično.

5.Pravilno rukovanje pčelinjim proizvodima – vađenje meda, pakiranje, distribucija, prodaja i skladištenje.

Kako ne bih ispalo da je med i ostali pčelinji proizvodi dobiveni konvencionalnim pčelarenjem neispravni ili manje zdravi moramo napomenuti da prema pregledu glavnih karakteristika ekološkog pčelinjaka možemo zaključiti da se on ne razlikuje mnogo od modernog konvencionlnog pčelinjaka kojeg vodi savjestan i educiran pčelar, osim što za ekološki treba strogo paziti na osiguranje zakonski uvjeta. S obzirom da Hrvatska nije gospodarski razvijena kao neke zemlje, onečišćenje je znatno manje, te je velika većina meda hrvatskih pčelara zaista eko med.

poveznice:

• Wkipedija
• Agronet

Europska komisija priopćila je da će  privremeno zabraniti tri najkorištenija pesticida u svijetu, strahujući da štete pčelama.  Zabrana će se, kako piše Guardian, a prenosi HRT odnositi na čitav europski kontinent. Dvogodišnja zabrana odnositi će se na upotrebu neonikotinoida na svim usjevima osim onih koji za pčele nisu atraktivni. Odluka stupa na snagu 01. prosinca 2013. godine. Na glasovanju se dužnosnici EU-a nisu mogli dogovoriti hoće li klasi pesticida poznatih kao neonikotinoidi nametnuti dvogodišnju zabranu. Za zabranu je glasovalo 15 zemalja EU-a, što nije dovoljno za kvalificiranu većinu po ponderiranom glasovanju, pa je odluka prebačerna na komisiju EU-a. Ova odluka predstavlja veliku pobjedu za eko-aktiviste, a isto tako i snažan udarac kemijskim korporacijama koje na insekticidima godišnje zarade i milijarde eura. Ova zabrana, koja je uslijedila nakon kampanje iza koje je stajalo 2,6 milijuna ljudi, daje europskim pčelama šansu za preživljavanje. Europa je znanost shvatila ozbiljno i sada mora uvesti mjere koje će pčelama dati prostor za disanje koji im je potreban, izjavio je Ian Keith iz organizacije Avaaz koja je predvodila kampanju za zabranu opasnih insekticida. Europska komisija je na današnjem sastanku odlučila podržati zabranu tri vrste neonikotinoida, insekticida koji se koriste na sortama poput kukuruza, suncokreta ili uljane repice, a koji se smatraju najštetnijim po insekte poput pčela. Neonikotinoidi, koji od danas postaju zabranjeni u Europi, u širokoj su upotrebi u zadnjem desetljeću. Za razliku od većine insekticida, ova se vrsta ne koristi za sadnju usjeva već se njome izravno tretira sjeme. Smatraju se manje štetnima od pojedinih pesticida koje su zamijenili, ali znanstvene studije pokazale su da neonikotinoidi ozbiljno narušavaju zdravlje pčela.

Izvori : www. hrt.hr,

           www.zenit.ba

Kako smo već ranije pisali u organizaciji Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, slatkovodno ribarstvo i lovstvo Bjelovarsko-bilogorske   županije i pučkog otvorenog učilišta “Marinković” iz Garešnice krajem siječnja 2013. godine počelo je stručno osposobljavanje za zanimanje Pčelar.  Sukladno nastavnom planu i programu potrebno je obaviti 60 sati praktičnog dijela nastave.

            Praktični dio nastave za polaznike škole sa područja grada Bjelovara ugovoren je na pčelinjaku našeg člana udruge, ujedno i polaznika škole Vojina Brišića  na njegovom pčelinjaku u selu Severin nedaleko Bjelovara. Praktična nastava 28. travnja 2013. godine odvijala se  na temu priprema pčelinje zajednice za bagremovu pašu i ograničavanje prostora matici matičnom rešetkom. Voditelji praktične nastave iskusni ekološki pčelar  Milan Pastuović, te Boško Banaj dr.vet.med, također iskusni pčelar sa područja Garešnice sa našim domaćinom, pobrinuli su se da nam “olakšaju” posao pripremivši 4 “najlošije” zajednice od kojih su neke bile na 3 lr nastavka i 2 polunastavka. Na praktičnoj nastavi polaznici su mogli naučiti kako se prevješava leglo, rapoređuje pelud i med te blokira prostor matici matičnom rešetkom. Program osposobljavanja je odobren od strane ministarstva znanosti obrazovanja i športa, te će polaznici po završenom osposobljavanju i dobivanju diplome svoje zanimanje moći upisati u radne knjižice.