Europska komisija priopćila je da će  privremeno zabraniti tri najkorištenija pesticida u svijetu, strahujući da štete pčelama.  Zabrana će se, kako piše Guardian, a prenosi HRT odnositi na čitav europski kontinent. Dvogodišnja zabrana odnositi će se na upotrebu neonikotinoida na svim usjevima osim onih koji za pčele nisu atraktivni. Odluka stupa na snagu 01. prosinca 2013. godine. Na glasovanju se dužnosnici EU-a nisu mogli dogovoriti hoće li klasi pesticida poznatih kao neonikotinoidi nametnuti dvogodišnju zabranu. Za zabranu je glasovalo 15 zemalja EU-a, što nije dovoljno za kvalificiranu većinu po ponderiranom glasovanju, pa je odluka prebačerna na komisiju EU-a. Ova odluka predstavlja veliku pobjedu za eko-aktiviste, a isto tako i snažan udarac kemijskim korporacijama koje na insekticidima godišnje zarade i milijarde eura. Ova zabrana, koja je uslijedila nakon kampanje iza koje je stajalo 2,6 milijuna ljudi, daje europskim pčelama šansu za preživljavanje. Europa je znanost shvatila ozbiljno i sada mora uvesti mjere koje će pčelama dati prostor za disanje koji im je potreban, izjavio je Ian Keith iz organizacije Avaaz koja je predvodila kampanju za zabranu opasnih insekticida. Europska komisija je na današnjem sastanku odlučila podržati zabranu tri vrste neonikotinoida, insekticida koji se koriste na sortama poput kukuruza, suncokreta ili uljane repice, a koji se smatraju najštetnijim po insekte poput pčela. Neonikotinoidi, koji od danas postaju zabranjeni u Europi, u širokoj su upotrebi u zadnjem desetljeću. Za razliku od većine insekticida, ova se vrsta ne koristi za sadnju usjeva već se njome izravno tretira sjeme. Smatraju se manje štetnima od pojedinih pesticida koje su zamijenili, ali znanstvene studije pokazale su da neonikotinoidi ozbiljno narušavaju zdravlje pčela.

Izvori : www. hrt.hr,

           www.zenit.ba

Kako smo već ranije pisali u organizaciji Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, slatkovodno ribarstvo i lovstvo Bjelovarsko-bilogorske   županije i pučkog otvorenog učilišta “Marinković” iz Garešnice krajem siječnja 2013. godine počelo je stručno osposobljavanje za zanimanje Pčelar.  Sukladno nastavnom planu i programu potrebno je obaviti 60 sati praktičnog dijela nastave.

            Praktični dio nastave za polaznike škole sa područja grada Bjelovara ugovoren je na pčelinjaku našeg člana udruge, ujedno i polaznika škole Vojina Brišića  na njegovom pčelinjaku u selu Severin nedaleko Bjelovara. Praktična nastava 28. travnja 2013. godine odvijala se  na temu priprema pčelinje zajednice za bagremovu pašu i ograničavanje prostora matici matičnom rešetkom. Voditelji praktične nastave iskusni ekološki pčelar  Milan Pastuović, te Boško Banaj dr.vet.med, također iskusni pčelar sa područja Garešnice sa našim domaćinom, pobrinuli su se da nam “olakšaju” posao pripremivši 4 “najlošije” zajednice od kojih su neke bile na 3 lr nastavka i 2 polunastavka. Na praktičnoj nastavi polaznici su mogli naučiti kako se prevješava leglo, rapoređuje pelud i med te blokira prostor matici matičnom rešetkom. Program osposobljavanja je odobren od strane ministarstva znanosti obrazovanja i športa, te će polaznici po završenom osposobljavanju i dobivanju diplome svoje zanimanje moći upisati u radne knjižice.

Dnevne novine 24 sata objavile su zanimljiv članak o pčelama kao potencijalnim piretohničarima. Kako pišu navedene dnevne novine za opasnim eksplozivima sada kreću i pčele.

Dok ne otkrivaju eksploziv, pčele daju med

– U godinu dana, koliko pod vodstvom profesora dr. Nikole Krezića radimo na projektu, uspjeli smo naučiti pčele da detektiraju eksploziv – kaže mlada znanstvenica koja na ovom projektu radi doktorsku disertaciju. Dok ne otkrivaju eksploziv pčele daju med.

Trening pčela je prilično jednostavan: ispod hranilica napunjenih otopinom šećera postavlja se TNT. Pčele se nauče da se uz eksploziv uvijek nalazi i hrana, tako da u prirodi ne prate miris cvijeća ili šećera nego eksploziva.

– Postigli smo da se nakon ovakvog treninga pčele češće i u većem broju okupljaju oko eksploziva, a sljedeći korak je razrada tehnologije za primjenu otkrića u praksi. Sljedećih mjeseci ove pčele će se okušati na pravim minama, na poligonima kod Cerovca i Benkovca. Na miniranu livadu pustit ćemo roj pčela, a iznad njih cepelin s infracrvenim kamerama, koji će snimati i bilježiti mjesta na kojima se pčele okupljaju – kaže Mateja Janješ.

Insekti jesu teški za dresuru, mnogo teži nego psi, ali svaki trud bi se na kraju mogao nemjerljivo isplatiti. Naime, pčelinje sposobnosti razaznavanja mirisa su neusporedivo veće od psećih.

Pčela osjeti miris cvijeta na čak 4,5 kilometara udaljenosti! Mogućnosti primjene su zato goleme. Pričalo se da ovakve projekte pod velom tajnosti provodi i vojska SAD-a, ali dosad ništa slično nije bilo objavljeno u znanstvenim časopisima.

– Upravo je po pričama iz Vijetnamskog rata, gdje su navodno pčele dresirane da napadaju američke vojnike, došlo do ideje za istraživanje. Nadamo se da će naš rad naći primjenu u praksi i da će u budućnosti spašavati živote – rekla je znanstvenica.

Pčele, trenirane na Agronomskom fakultetu, uskoro će poslati na prvu radnu akciju. Tražit će prave mine na poligonima kod Cerovca i Benkovca. Zanimljivo je i da će ove pčele minolovke moći nanjušiti eksplozive koji su desetljećima, pa čak i dulje zakopani u zemlji, čak i lakše nego one svježe, jer je intenzitet mirisa eksploziva u minama s godinama provedenim u tlu jači.

Izvor: http://www.24sata.hr

Kada god pomislimo da je najgore prošlo i da nam dolazi bolje vrijeme za pčelarenje jer se priroda za to pobrine prije ili kasnije, onda “čovjek” preuzme stvar u svoje ruke i tada vrag dođe po svoje!

U Soljanima, pokraj Županje, usred pčelinje paše uljane repice, dogodio se veliki pomor pčela, priopćio je pašni povjerenik Kristijan Dubravac, a prenosi HPS.

Od sveukupno 500 košnica na toj lokaciji, Kristijanu Dubravcu je do sada nastradalo 125 pčelinjih zajednica – isključivo sve radilice.

Upravo su na teren izašli veterinarski i stočarski inspektori koji će uzeti uzorke, a pretpostavlja se da je došlo do otrovanja pesticidima.Materijalna šteta je ogromna i iznosi oko 13 tisuća eura (ako uzmemo u obzir da jedna košnica puna pčela, s medom vrijedi više od 100 eura).

Da stvar bude gora, na istoj lokaciji se nalaze još dva seleća pčelara: Nedjeljko Bodrožić iPero Mazalović, čije su košnice također ugrožene.

Ovim putem pčelarska udruga “Bilogora” apelira na sve poljoprivrednike koji prate događanja na našoj stranici da tijekom tretiranja usjeva sredstvima za zaštitu bilja pridržavaju uputstava kako bi se izbjegle ovako po pčele fatalne situacije.

Nevjerojatno, ali postoji još razloga zbog kojih pčele mogu biti pijane. To se može dogoditi u vinorodnim područjima za vrijeme branja i prerade grožđa u vino, kao i u blizini nasada s lakokvarljivim vrstama voćaka. Navodno pčele mogu biti pijane čak 48 sati, a to je nerijetko opasno za njih jer ako su dezorijentirane, teško nalaze put do košnice.

Video možete pogledati na http://www.tportal.hr/funbox/ljubimci/201766/Evo-kako-izgleda-pijana-pcela.html

Izvor: www.tportal.hr

Temeljem odluke ravnatelja Agencije za plaćenje u poljoprivredi, ribarstvu i rularnom razvoju od 14. ožujka 2013. godine, a sukladno članku 18. stavka 3. Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe posebnih mjera pomoći za sektor pčelarstva u 2013. godini, prema Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje od 2011. do 2013. godine, Agencija za plaćanje u poljoprivredii, ribarstvu i rularnom razvoju objavila je 15. ožujka 2013. godine Odluku o odobrenim labaratorijima za mjeru Kontrola kvalitete meda.

HPA, Odjel za kontrolu kvalitete meda iz Križevaca obavještava  sve zainteresirane pčelare da je labaratorij zadovoljio uvjete ovogodišnjeg natječaja za sudjelovanje u mjeri “Kontrola kvalitete meda”. Navedeni odjel osigurava sustavno praćenje parametara kontrole kvalitete meda, a s razvijenom infrastrukturom omogućije prikupljanje uzoraka meda po cijelom teritoriju RH putem svojih područnih ureda, uz organiziran transport uzoraka.

Pravo na korištenje mjere imaju svi pčelari upisani u :

• Evidenciju pčelara i pčelinjaka
• Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

i to najviše dva uzorka po pčelaru

Cijena ispitivanja je 300 kn po uzorku + PDV 75 kn =375kn

Iznos se sufinancira u 90%-tnom iznosu od strane Agencije za plaćanje u poljoprivredii, ribarstvu i rularnom razvoju, ali ne više od 300 kn po jednom uzorku. Troškove za 10% iznosa kao i za PDV snose pčelari sami.

Razliku od 75kn (PDV) + 30 kn (10%) po uzorku (105 kn) plaća pčelar po primitku računa kojeg će HPA dostaviti poštom.

Minimalna dostavljena količina po uzorku mora biti 500gr.

Uzorci se zaprimaju u labaratoriju do 30. svibnja 2013. godine. Ukoliko se uzorci dostavljaju u područne urede, potrebno ih je dostaviti što ranije, prema dogovoru s načelnicima područnih ureda HPA, kako bi do 30. svibnja 2013. godine pristigli u labaratorij.

Pčelari naše udruge uzorke mogu dostaviti na adresu područnog ureda HPA u BBŽ;

u Bjelovaru; Poljana F.Tuđmana 4, 43000 Bjelovar,

u Daruvaru; Ul Josipa Jelačića 2, 43500 Daruvar.

Rezultati ispitivanja uzoraka biti će dostavljeni pčelarima na kućnu adresu.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju popraćen je nizom pravilnika. Njima se propisuje sve i svašta pa tako i kakvo se voće smije prodavati, koliko koja kategorija jaja smije težiti u gramima, koliko koka mora imati prostora za hranjenje …itd.

Nama pčelarima svakako je najzanimljiviji dio odredbi pravilnika koje se tiču pčelarstva, pa tako jedna od zanimljivosti je i ta da “roj pčela smije izbivati iz košnice najviše 24 sata kako bi se tretirao kao nečije vlasništvo”.  Obzirom na pravila koja nam nameće EU” lovci” na rojeve mogu mirno spavati i veseliti se dobrom ulovu.